Skeletal and dental indicators of health in the late mediaeval (12–15th century) population from Nin, southern Croatia

A comprehensive bioarchaeological study of the late mediaeval (12–15th century) skeletal sample from Nin was carried out in order to test the historically documented hypothesis that during the late mediaeval period Nin sustained a period of rapid development that resulted in it becoming one of the major urban centres on the eastern Adriatic coast. The analysed pathological changes (alveolar bone disease, dental caries, dental enamel hypoplasia, cribra orbitalia, periostitis, tuberculosis, Schmorl's nodes, vertebral osteoarthritis, and bone fractures) indicate a relatively good quality of life for the majority of the population from this late mediaeval site. A low prevalence of dental pathologies suggests an adequate diet while a low frequency of long bone trauma testifies to a relatively peaceful life for the inhabitants of mediaeval Nin. Increased urban development during this period resulted in a worsening of sanitary conditions most likely caused by overcrowding, which is reflected in the presence of tuberculosis and the relatively high frequencies of dental enamel hypoplasia and cribra orbitalia. An additional health concern for the late mediaeval inhabitants of Nin may have been the presence of malaria, as recorded in numerous historical sources. Comparison with other Croatian mediaeval skeletal samples suggests that the inhabitants of late mediaeval Nin experienced somewhat better living conditions than their contemporaries from other parts of Croatia.

ResumenDetaljna bioarheološka analiza kasnosrednjovjekovnog (12.–15. st.) skeletnog uzorka iz Nina provedena je kako bi se provjerila povijesno dokumentirana hipoteza da je tijekom kasnog srednjeg vijeka Nin prošao kroz razdoblje ubrzanog razvoja što je rezultiralo time da je postao jednim od većih gradskih središta na istočnoj jadranskoj obali. Analizirane patološke promjene (alveolarna oboljenja, zubni karijes, hipoplazija zubne cakline, cribra orbitalia, periostitis, tuberkuloza, Schmorlovi defekti, osteoartritis na kralješcima i koštane frakture) ukazuju na relativno dobru kvalitetu života za većinu stanovništva ovog kasnosrednjovjekovnog lokaliteta. Niska učestalost dentalnih patologija ukazuje na odgovarajuću prehranu, dok niska učestalost trauma dugih kostiju svjedoči o relativno mirnom životu stanovnika srednjovjekovnog Nina. Ubrzani urbani razvoj u tom razdoblju rezultirao je pogoršanjem sanitarnih uvjeta najvjerojatnije zbog prenapučenosti koja se očituje u prisutnosti tuberkuloze i relativno visokim frekvencijama hipoplazije zubne cakline i cribra orbitalia. Dodatna zdravstvena briga kasnosrednjovjekovnih stanovnika Nina bila je moguća prisutnost malarije, kao sto je zapisano u brojnim povijesnim izvorima. Usporedba s drugim hrvatskim srednjovjekovnim skeletnim uzorcima sugerira da su stanovnici kasnosrednjovjekovnog Nina imali nešto bolje životne uvjete od svojih suvremenika iz drugih dijelova Hrvatske.